Razvijene zemlje otvorile su vrata za školovanu radnu snagu iz siromašnijih krajeva svijeta, što naši mladi ljekari i inžinjeri smatraju životnom prilikom u odnosu na položaj koji imaju u svojoj domovini. Većina ih odlazi u Sloveniju, gdje je za sada najlakše nostrificirati fakultetsku diplomu, zatim u Njemačku, dok su nedavno potrebu za stručnjacima iskazale Švedska i Norveška. Samo od početka marta prošle godine, kad je na snagu stupio sporazum o zapošljavanju između Slovenije i BiH, oko 2.000 stručnjaka napustilo je našu zemlju, a prema sličnom sporazumu s Njemačkom, nekoliko stotina naših medicinara otišlo je u ovu zemlju.
Razvijene zemlje otvorile su vrata za školovanu radnu snagu iz siromašnijih krajeva svijeta, što naši mladi ljekari i inžinjeri smatraju životnom prilikom u odnosu na položaj koji imaju u svojoj domovini.
Većina ih odlazi u Sloveniju, gdje je za sada najlakše nostrificirati fakultetsku diplomu, zatim u Njemačku, dok su nedavno potrebu za stručnjacima iskazale Švedska i Norveška.
Mizerni položaj
Samo od početka marta prošle godine, kad je na snagu stupio sporazum o zapošljavanju između Slovenije i BiH, oko 2.000 stručnjaka napustilo je našu zemlju, a prema sličnom sporazumu s Njemačkom, nekoliko stotina naših medicinara otišlo je u ovu zemlju.
- U ovom trenutku na stotine naših ljekara uči njemački jezik. Do sada smo godišnje imali oko 160 ljekara iz RS koji apliciraju za inostranstvo ili na neki drugi stručni način rade na tome da privremeno ili zauvijek odu iz zemlje. Za desetak godina neće nas imati ko liječiti - upozorio je za "Dnevni avaz" predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Miodrag Femić.
Naši ljekari su, kako tvrdi, nezadovoljni uvjetima rada, plaćom i statusom koji ih očekuje nakon višegodišnjeg školovanja. Prema podacima Međunarodne asocijacije doktora medicine, prosjek godina ljekara u BiH je 46, a dodatno opterećenje u radu predstavlja im veliki broj pacijenata po jednom ljekaru.
Nezamislive razlike
No, to nisu osnovni motivi pri donošenju odluke o napuštanju domovine, već i općenito nedostatak perspektive.
- Ljekari u Švedskoj mogu zaraditi oko 4.500 eura. No, osim novca, zemlje u koje odlazi naše stanovništvo nude mogućnost napredovanja, školovanja, perspektive za djecu, porodicu, dakle, jedan uređen sistem koji mi, nažalost, nemamo. Sve dok je tako, odlazak iz zemlje bit će naš gorući problem - napominje Femić.
Prosječne neto plaće u BiH
- 1.287 KM - ljekari
- 1.382 KM - stomatolozi
- 850 KM - medicinske sestre
- 1.243 KM - "Java" programeri
Prosječne plaće u Njemačkoj
- 4.000 eura - doktor medicine, početnik
- 6.700 eura - ljekari s više od 12 godina specijalističkog staža
- 3.500 eura - "Java" programeri